Informativni kutak za jaslice

PRILAGODBA (ADAPTACIJA) DJETETA NA JASLICE/VRTIĆ

Svakom je djetetu potrebno određeno vrijeme tijekom kojeg će se prilagoditi novoj sredini, upoznati odgajatelje i nove prijatelje. Neka se djeca prilagođavaju brže (za samo nekoliko dana), dok je drugoj djeci je potrebno duže vrijeme (i do 2 mjeseca). Neka djeca reagiraju burnije, dok neka i ne pokazuju veće promjene u ponašanju. Promjene u ponašanju tijekom prilagodbe djeteta su prolazna pojava i dobro je da roditelji budu upoznati s tim promjenama i pripremljen na njih kako bi svome djetetu mogli pomoći u prilagodbi na novu životnu sredinu. Reakcije na odvajanje mogu biti mnogobrojne i razlikuju se od djeteta do djeteta. Emocionalne reakcije
Dijete može biti jako tužno i patiti za roditeljem. Kod neke se djece može javiti velika ljutnja i razdražljivost i to posebice kada dođu iz vrtića doma. Obično burno reagiraju mlađa djeca. Starija će poslušno ući u sobu, ali će veći dio dana šutjeti, stajati pokraj vrata, odbijati komunikaciju s odgajateljem ili drugom djecom. Tjelesne reakcije
Ponekad djeca iskoriste svoje tijelo kao medij da kažu roditeljima da nisu dobro. Tada djeca mogu imati bolove u trbuhu, mogu povraćati, imati glavobolje. Neka djeca reagiraju regresijom u ponašanju. Dijete koje je prohodalo opet pribjegava puzanju, dijete koje je nedavno uspostavilo kontrolu stolice, sada opet obavlja nuždu u gaćice, ono koje je komuniciralo riječima sada opet pribjegava gestama i sl. Razlog takvog ponašanja nije zaostajanje u razvoju. U želji da bude zaštićeno, dijete bira ona ponašanja koja mu nude veću sigurnost. Takve promjene u ponašanju su prolaznog karaktera.  Ponašajne reakcije
Kada emocije isplivaju na površinu, djeca se mogu ponašati na različite načine: plakati, vrištati,udarati,  odbijati svaki kontakt, aktivnosti, jelo, spavanje. Mogu biti pasivni promatrači, držati se svoje drage igračke ili dude i biti mirni u nekom zabačenom kutku. Ovakve reakcije se javljaju odmah nakon odvajanja i traju onoliko koliko djetetu treba da se prilagodi na novu situaciju. Kod pojedine djece reakcije se mogu javiti odgođeno i to baš kada pomislite da se dijete lako prilagodilo. Trenutak rastanka je krizni trenutak i većina se djece nakon što roditelj ode primiri i zaigra.  Dijete zapravo tek nakon što prođe tjedan – dva u vrtiću,  shvatiti da je odlazak svakodnevni i tada počinje reagirati. Te će reakcije nestati kada se dijete prilagodi novoj sredini tj. kada se bude osjećalo sigurno. O tome koliko dugo će trajati period prilagodbe i kako će se dijete ponašati tijekom tog perioda velikim dijelom ovisi o:

  • starosti djeteta (lakše se prilagođavaju starija nego mlađa djeca)
  • dosadašnjim kontaktima s većim brojem djece i odraslih
  • karakteristikama ličnosti djeteta
  • da li su i na koji način pripremana na polazak u jaslice/vrtić
  • redovitosti dolaženja  u ustanovu tijekom perioda prilagodbe (izostanci produžuju vrijeme prilagodbe)

Kako roditelji mogu pomoći djetetu da se brže i lakše prilagodi

  • Prije polaska u vrtić poželjno je često govoriti slijedeće:
    • vrtić je mjesto gdje ima puno igračaka i djece
    • vrtić je mjesto u kojem odgajatelji znaju mnogo zanimljivih igara
    • što će se sve raditi u vrtiću i kako će teći njegov boravak
    • nikada se ne smije plašiti dijete vrtićem (npr. ako budeš zločest ići ćeš u vrtić, u vrtiću ćeš morati sve pojesti i sl.)
  • Ritam djetetova života u obitelji treba prilagoditi ritmu u vrtiću
  • Dijete treba privikavati (ali bez prisile) na noćnu posudu, da jede žlicom, pije iz šalice
  • Dijete vrtićkog uzrasta treba osamostaljivati u oblačenju, svlačenju, održavanju higijene i prehrane
  • Dobro je s djetetom prošetati do  vrtića, pogledati djecu u igri na dvorištu i pridružiti im se u igri
  • Kada dijete krene u vrtić poželjno je da prvih dva tjedna dolazi u vrtić na kraće vrijeme (prvi dan sat vremena, drugi dan dva sata itd. pri čemu se raspored dolaženja dogovara s odgajateljima)
  • Za djecu od 3 do 6 godina trajanje boravka prvih dana može biti i duže, ali uvijek u vrijeme igre. Vrijeme odmora je kritično vrijeme pa ga treba ostaviti za kasnije razdoblje kada se dijete donekle prilagodi novom prostoru.
  • Dobro je ponijeti u vrtić tzv. prijelazni objekt – neku djetetu dragu igračku ili predmet koji mu pružaju sigurnost i utjehu (bočica, dekica, medo)
  • Tijekom perioda prilagodbe nije poželjno navikavati dijete na nove oblike ponašanja (navikavanje na noćnu posudu, odvikavanje od bočice, dude).Ako željeno ponašanje nije usvojeno do polaska u jaslice/vrtić, tijekom prilagodbe svakako ga ne mijenjati, nego ostaviti za vrijeme kada se dijete prilagodi novim promjenama u svom životu.
  • Vrlo je važan jutarnji rastanak s djetetom u jaslicama / vrtiću. Roditelj treba biti smiren, nikako djetetu ne smije pokazati svoju zabrinutost ili žalost što ga ostavlja. Dijete će to osjetiti pa će se i ono tako osjećati. Rastanak s djetetom se ne smije odgađati u nedogled. Dugo smirivanje djeteta ili ponovno vraćanje ne preporuča se, jer dijete plače. Dijete će ubuduće plakati duže očekujući da se roditelj vrati.

Djeca jako dobro osjećaju roditeljeve emocije. S toga je važno da roditelji budu sigurni u svoju odluku da dijete polazi vrtić i da o vrtiću i odgojiteljicama imaju pozitivan stav. Ukoliko dijete osjeti da je roditelj nesiguran i tužan, takvo će biti i ono. Kada se roditelj odluči za vrtić i potpuno prepusti dijete u povjerljive ruke, važno je dijete ima kontinuitet u polasku vrtića. To znači da dijete svaki dan dolazi u vrtić, naravno osim ako oboli. Prilagodba je svakako otežana kada dijete osjeti roditeljevu nesigurnost, ako se roditelj dugo oprašta s djetetom ili kriomice nestane. Nekonstantnost u dolasku je također teška djeci. Teže se prilagođavaju djeca koja nemaju redoviti polazak u vrtić, djeca koja svaki dan drugačije borave u vrtiću, djeca čije su majke kod kuće s drugom djecom.

I pojedina djeca imaju predispoziciju za težu prilagodbu. To su djeca koja su povučena i sramežljiva ili pak teško odgojiva  djeca. Odvajanje teško podnose i ona djeca koja su prezaštićena od strane roditelja ili se  do tada nisu nikada od njih odvajala.

Važno je ostvariti dobar kontakt s odgajateljem. Odgojitelji postaju vrlo važne osobe u životu djeteta i ono će biti smirenije i osjećat će se sigurnije ako vidi da njegovi mama i tata ili baka i djed i „teta“ razgovaraju ljubazno.

Po povratku iz vrtića, dobro je više vremena provoditi s djetetom, šetati, igrati se, pričati priče, pružati nježnost, pokazati interes za njegove doživljaje iz vrtića. Nakon nekog vremena, kada se dijete prilagodi i oslobodi straha od nepoznatog, jaslice/vrtić će postati mjesto u koje će dijete rado dolaziti i gdje će provoditi vrijeme u igri s novim prijateljima.

PROSLAVE ROĐENDANA U VTIĆU

Rođendani se u dječjim vrtićima slave na različite načine. Uvođenjem HACCP
sustava (sustav za kvalitetu i sigurnost hrane) u vrtić iz rođendanskih su jelovnika izbačene
torte kućne radinosti, ali su ih uglavnom zamijenili slatkiši, grickalice, kupljeni kolači i
sokovi.
Naše smo proslave rođendana krenule slaviti na drugačiji način potaknute
prehrambenim standardima za planiranje prehrane djece u kojim je propisano da se između
doručka i ručka jede voćni obrok. To je vrijeme kad uglavnom slavimo rođendan jer su tada
sva djeca prisutna. Znanstvena je činjenica da prehrana ima odgovoran i izravan utjecaj na
budući naraštaj i prevenciju bolesti, te da kvalitetno, stručno i kompetentno moramo o njoj
promišljati od začeća djeteta do završetka njegovog cjelokupnog rasta i razvoja (i u odrasloj
dobi). U dječjoj dobi pretjeran unos namirnica poput slatkiša, brze hrane i hrane bez ikakvih
hranjivih/nutritivnih vrijednosti, bijelog kruha, zašećerenih sokova… dovodi do sve češće
pojave pretilosti i karijesa kod djece.

Stoga vas molimo da za proslavu rođendana vašeg djeteta u Dječjem vrtiću Suncokret dan prije proslave donesete 5 kila sezonskog voća. Najbolje da voće bude sezonsko, po mogućnosti domaće, odnosno ono koje nije tretirano raznim pesticidima.

NOVE UPUTE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE EPIDEMIJE BOLESTI COVID-19
VEZANO UZ RAD PREDŠKOLSKIH USTANOVA, OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA U ŠKOLSKOJ GODINI
2021./2022. – objavljene 26.8.2021.

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Upute-za-sprje%C4%8Davanje-i-suzbijanje-epidemije-bolesti-COVID-19-vezano-uz-rad-pred%C5%A1kolskih-ustanova-osnovnih-i-srednjih-%C5%A1kola-u-%C5%A1kolskoj-godini-2021.-2022..pdf?fbclid=IwAR0HwlUrvzYE61HCOaForqZpKdZBl16uL5ggkLZtdxPtoN-J9Bo4hxRawVQ